Crni Dani CERN-a je rock bend iz Bosne i Hercegovine koji svoj zvuk gradi na osnovama gothic rocka. U njihovim pesmama se mogu pronaći i uticaji alternativnog rocka, shoegazea, post-rocka, grungea i mnogih drugih pravaca, ali i pored svih tih „pozajmica“, ovaj bend iz Lukavca je uspeo da, već na svom debi albumu „Prazninama„, izgradi prepoznatljiv zvuk. Tome najviše doprinose specifična, mračna atmosfera koju nose njihove pesme, višeglasni vokali koji podsećaju na duhovno pevanje, kao i izrazito promišljeni i iskreni tekstovi. O tome zašto su praznine naše oružje za opstanak, na koje kapitalno delo domaće književnosti ih podseća njihov debi album, čega se plaše, o tome na kakvu su podršku naišli kod svojih sugrađana i još o mnogo čemu, razgovarali smo s članovima ovog benda.

Balkanrock: S obzirom da naziv benda u sebi sadrži ime jednog od najvećih naučno-istraživačkih centara, nameće se i pitanje koliko verujete u moć nauke?

Crni Dani CERN-a: Naziv benda nema direktnu poveznicu sa naučno-istraživačkim radom CERN-a. Radije, opisuje sliku stanja našeg odnosa prema svijetu oko nas, kao ljudskih bića, i direktnih posljedica naših postupaka na okolinu koja je ujedno i naše stanište.

BR: Bavi li se neko iz benda prirodnim naukama?

CDC: Ne direktno, ali se svakako bavimo opstankom u društvu i prirodi, a to je samo po sebi nauka.

BR: Zašto su dani CERN-a crni?

CDC: Na individualnom nivou, nisu svi dani CERN-a crni, međutim, ako uzmemo u obzir čovječanstvo, kao jednu epohu, onda vidimo da tu ima mnogo prostora za poboljšanje.

BR: Kako gledate na trenutno stanje muzičara usled situacije izazvane korona virusom?

CDC: Virusi su svuda oko nas. Korona je samo jedan u nizu sa kojim se moramo boriti na dnevnoj bazi. Dosta opasniji „virusi“ prijete samoj egzistenciji života na planeti.

BR: Vi ste bend iz Lukavca, manjeg mesta u Bosni i Hercegovini. Kako vaši sugrađani gledaju na to što se bavite autorskom rock muzikom? Podržavaju li vas?

CDC: Lukavac je grad u kojem svako nađe nešto za sebe. Za sada podrška ne nedostaje, kako od sugrađana, tako i od grada.

BR: Kakvo je stanje s rock muzikom u BiH? Preporučite nam neke bendove koji su vam okupirali pažnju…

CDC: Ima naravno dobrih bendova, ali ne dobijaju dovoljno medijskog prostora. Pošto ne slušamo isključivo samo rock muziku, već sve i svašta, tako ćemo preporučiti bendove iz BiH koji dolaze iz raznih muzičkih žanrova. Na prvo mjesto moramo staviti naš rodni Lukavac koji je uvijek imao dobru alter scenu, pa ćemo izdvojiti odličan S.P.O.J, zatim Moment kao zanimljiv projekat, te bendove koji nažalost više ne rade ili su u nekoj vrsti hibernacije: Sinovi, Brain Forest Rytual, Vodovi. Iz ostatka BiH preporučujemo za svakoga po nešto: Machina, Brainswitch, Urban Instinkt, Nula Plus, Mefistofeles, Koža, Basheskia & Edward EQ, Snake Eater, Skroz, Sopot, lista bi bila preduga i vjerovatno smo nekoga nenamjerno izostavili.

BR: Često vas u recenzijama porede s Bjesovima i Mizarom. Koji još bendovi su uticali na vaš izraz?

CDC: Uglavnom se slušanje muzike svodi na poređenja, sa čime se baš ne slažemo. Mizar je jedan od bendova koji su ostavili trag kroz naša odrastanja, ali ih mi ne vidimo kao glavnu okosnicu našeg rada. CDC je zajednica 6 različitih individua koje na različite načine doprinose cjelokupnoj slici i zvuku benda.

BR: Vaš muzički opus je poprilično šarenolik. Kakve pesme vam najviše prijaju prilikom izvođenja uživo?

CDC: Neke od pjesama na stejdžu otvaraju portale i bendu i publici, ali sve to skupa je jako kompleksno i promjenjivo. Tako da uživo izvedba često može da iznenadi i zvuči mnogo moćnije nego na albumu.

BR: „Prazninama“ – tako glasi naslov vašeg debi albuma. Kako se to „borimo prazninama“, kako da ih okrenemo u svoju korist?

CDC: Kao što jedna od naših najnovijih pjesama kaže „koliko ne znamo to iznenadi“, praznina je nešto sa čime dođemo na ovaj začuđujući svijet. Toliko se kroz život trudimo da ih popunimo radi trenutnog osjećaja zadovoljštine. Kada shvatimo da je gotovo pa nemoguće biti ispunjen cijelo vrijeme, tada nam kao oružje za opstanak ostaje upravo ta naša praznina, tj. suština.

BR: Bez tame nema svetlosti, da li tako i bez praznine ne možemo znati šta je punoća?

CDC: Tačno. Da bi doživio radost povratka moraš da odeš. Da bi se ispunio, moraš sebe da dovedeš do stanja potpune praznine.

BR: Kroz album kao jedna od glavnih tema provlači se prolaznost. Koliko je vaš pogled na ovu neminovnost pesimističan?

CDC: Sami ste rekli da je u pitanju neminovnost. Takva konstatacija može biti samo realna, nikako pesimistična. Naša prolaznost je balans koji nas održava u životu kao vrstu.

BR: Ovaj album svojevrstan je omaž vašem tragično preminulom prijatelju i gitaristi Rijadu Šišiću, čija slika se nalazi na unutrašnoj strani bootlega. Kao kakav čovek će vam Rijad ostati u sećanju?

CDC: Na ovom albumu svi zajedno smo profunkcionisali na pravi način. Malo ljudi zna koliko energije i truda je potrebno da se pripremi i snimi album. Rijad je bio naša pokretačka snaga u svakom smislu, čovjek koji je svojom smirenošću pomagao nama da pređemo preko naizgled nepremostivih stvari. Svi smo mnogo naučili od njega i vječno mu hvala na tome.

BR: Kao jedno od glavnih oružja vašeg sastava svakako se ističe višeglasno pevanje koje podseća na duhovno. Ko je glavni „krivac“ za ove vokalne harmonije?

CDC: Vrlo je moguće da negdje duboko u podsvjesti odzvanjaju tonovi duhovnih ritualnih obreda sa naših podneblja. Kada pjesme nastaju ne koristimo nikakve formule i jednačine, već je sve stvar energije i spontanosti.

BR: U pesmi „Mlada noć“ zatičemo repetitivno ponavljanje stiha „stari strah“ koje ledi krv u žilama. Čega se vi plašite?

CDC: Činjenica je da će misterija života ostati nerazjašnjena nama i našem potomstvu, a veliki stari strah se javlja kada pogledamo oko sebe i zaključimo da se većina ponaša kao da sa sigurnošću znaju šta je i odakle je njihova stvarnost i iz te pozicije se igraju malih i velikih bogova, što je stvarno zastrašujuće.

BR: Vaš tekstualni izraz odiše snažnom poetikom. Koji pesnički ili prozni pisci su direktno ili indirektno utkani u vaše stvaralaštvo?

CDC: Mnogo je divnih pisaca i gotovo je nemoguće podcrtati nekoga. Kao što hrana, voda i vazduh koji dišemo utiče na kompletnu hemiju organizma, tako su iščitani redci slova u knjigama sjeme svim našim umnim plodovima. Pomalo nas „Prazninama“ podsjeća na Pavićev „Hazarski rječnik„, kojem je moguće pristupiti sa svih strana i ako se zagledaš vidjet ćeš lovce na snove kako proživljeno pretvaraju u muziku.

BR: Takođe, ta poezija je provučena i kroz mnoštvo filozofskih pojmova. Koja filozofska grana, po vama, najbolje opisuje trenutno stanje ljudskog duha i sveta u kom živimo? Zašto baš ona?

CDC: Naša opservacija i zapažanja su zabilježena kroz tekstove pjesama bez da se rukovodimo bilo kojom određenom granom filozofije. Sami temelj filozofije je promatranje i zaključivanje kroz misao određenog promatrača.

BR: I za kraj, preporučite našim slušaocima neke dobre albume koje ste skoro otkrili?

CDC: GoGo Penguin – GoGo Penguin,
All Them Witches – Nothing as the Ideal
Human Impact – Human Impact
Nick Cave and the Bad Seeds – Ghosteen
Puscifer – Existential Reckoning
Brainswitch – Sun Worship Kingdom
Hidden Orchestra – Live at Attenborough Centre for the Creative Arts