The Stone – Umro
Izdavač: Folter Records ( 22.04.2009.)
Producenti: /
Trajanje: 58:06
Žanr: Black metal
Ocena: 8

 Srpska black metal scena odavno je postala svojevrstan fenomen. Kontinuirano nicanje novih bendova, s tekstualne strane pretežno orijentiranih na teme iz slavenske prošlosti, koje često imaju i antikršćansku/antireligioznu konotaciju, ipak nikada nije ugrozilo status benda koji je bio i ostao na tronu scene. Prvaci black metala u regiji The Stone, dvije godine nakon posljednjeg albuma „Neke rane krvare večno“, vratili su se u velikom stilu, najprije objavljivanjem split 7 EP-a „The Ancestral Alliance“ s talijanskim bendom Kult početkom godine, a zatim i novim studijskim albumom „Umro„.

Od osnutka benda 1996. godine isti je uvijek bio vjeran sebi; slavenska ostavština u ruhu sirovog black metala s upečatljivim refrenima bio je višegodišnji recept za regionalni, ali i veliki internacionalni uspjeh benda. Međutim, „Umro“ pokazuje kako je bend okrenuo jednu sasvim drugu ploču i zagazio putem progresivnijega zvuka, učinivši to na sebi svojstven način i ne izgubivši pritom gotovo ništa od svoje prepoznatljivosti i unikatnosti. No, nije samo instrumentalna strana doživjela veliku preobrazbu, već su i tekstovi napustili prijašnje teme, oblikujući u neku ruku konceptualan album za koji je „Umro“ uistinu zajednički nazivnik pod koji je najlakše svesti svih osam pjesama s obzirom na tekstove.

Naslovna pjesma „Umro“ otvara album, od prve sekunde pokazuje što nudi album u cijelosti – zvuk koji je još uvijek neosporno black metal, koji sada ne zvuči više melodično nego prije, prije bi se moglo reći – više apokaliptično. Teško je naći drugi izraz za novi zvuk, baš kako što bi isti bilo teško usporediti s bilo kojim drugim bendom.

Uvijek jedinstven, The Stone u naslovnoj pjesmi minuciozne blastbeatove na instrumentalnim dijelovima suprotstavlja gotovo na death metal način „masnom“ zvuku gitara koje prate vokal. Drugi dio pjesme još uvijek pokazuje dosta sličnosti s nekim trenucima na albumu „Magla“, što je bio prvi album benda na kojemu se mogao osjetiti nagovještaj uvođenja progresivnih elemenata.

Gore spomenuti obrazac u manjoj ili većoj mjeri prati struktura svih osam pjesama na albumu što, začudno, ni najmanje ne znači ponavljanje samoga sebe ili trivijalnost, jer srednji tempo koji karakterizira album veoma virtuozno nadograđuje dupla pedala bubnjeva i glatke promijene dinamike, što se možda i najbolje čuje u pjesmi „Krvav ceo, nigde nijedne rane“.

Sporiji tempo za sebe prije ili kasnije nužno mora vezati mračniji prizvuk, poput onoga u pjesmi „Sam krenuo smrt svoju da nađe“, u kojoj se dobro osjeti pun raspon ranije spomenute „apokaliptičnosti“ zvuka. Usput rečeno, ova je pjesma sa svojih 7:50 minuta trajanja najduža na albumu, na kojemu su i ostale pjesme prilično duge, no ta činjenica izrazito rijetko pjesme čini zamornima, kao što se to često događa s dugim black metal pjesmama.

Spomenuti pamtljivi refreni koji su uvijek obilježavali glazbu ovoga benda na ovom albumu možda nisu pamtljivi u istoj mjeri kao oni sa starijih albuma no pjesma „Prst na obaraču“ jedna je od onih koje dokazuju kako oni još uvijek igraju važnu ulogu (Umire danas, oseća, zna, umire neće umreti sam).

„… U smrti“ jedina je instrumentalna pjesma na albumu, koja „ulazi u uho“ gotovo jednako kao poznati klavijaturistički outro pjesme „1168. (Sivi oblak stao nad Arkonom)“ s najveće uspješnice benda, albuma „Zakon Velesa“ jer, kao i ona, sadrži neki mistični prizvuk koji, kako pjesma odmiče, prerasta u pravi osjećaj strave. I ujedno ovo poduže, rekvijemu nalik ostvarenje, čini jednim od ponajboljih takvih koje sam čula.

Dugo sam razmišljala kako bih opisala „Umro“ kada bih ga morala opisati u samo jednoj rečenici. Posljednja pjesma na albumu, „Kralj je umro“, dala mi je ideju. Najkraći opis ovoga albuma je: Black metal je umro, živio black metal! Jer, novi zvuk kojemu se The Stone okrenuo je, kako je već rečeno, bez ikakve sumnje black metal, ali black metal koji je neusporediv s 99 % onoga što možete pronaći na sceni. Album je ovo koji je ispunio mnoga očekivanja, a ona su, s obzirom na broj fanova benda, bila itekako visoka. S druge strane, među zadrtim fanovima već je izvjestan broj onih koji nisu prihvatili novi stil benda, što je posve razumljivo i opravdano, no isto tako, ovakvim je zvukom The Stone sebi stvorio mnoge nove mogućnosti. Ostaje samo vidjeti kakvo će nas iznenađenje dočekati na nekom budućem izdanju jednoga od ključnih bendova regionalne metal scene..

Popis pjesama:

1. Umro
2. Zlo je uvek korak ispred
3. Krvav ceo, nigde nijedne rane
4. Prst na obaraču
5. Jesti srca ljudi
6. Sam krenuo smrt svoju da nađe
7. … U smrti
8. Kralj je umro