-

Liam Gallagher – Why Me? Why Not? (2019)

 

why me why not liam gallagherLiam Gallagher – Why Me? Why Not?
Izdavač: Warner Records (20.10.2019)
Producenti: Greg Kurstin, Andrew Wyatt, Simon Aldred, Adam Noble
Trajanje: 39:30
Žanr: rock, britpop
Ocena: 8,5

 

 

Lijam Galager je nakon velikog uspeha svog prethodnog solo albuma „As You Were„, koji je dostigao platinasti status, najavio u aprilu 2018. godine početak snimanja drugog albuma „Why Me? Why Not?„. U stvaranju su učestvovali Endru Vajat i Greg Kurstin i celokupan album snimljen je u Los Anđelesu. Za razliku od prethodnog, Galager je učestvovao u pisanju i komponovanju svih numera na ovom albumu i potpisan je na svim pesmama kao tekstopisac, zajedno sa Kurstinom i Vajatom.

U toku prethodnih meseci, mogli smo da čujemo četiri singla koji najavljuju album. „Shockwave„, „The River„, „Once“ i „One of Us„. Galagerov mlađi sin, Džin gostovao je na numeri „One of Us“ gde svira bongose. Album donosi čvršći zvuk i stilski je sličan poslednjem albumu Oasis-a „Dig Out Your Soul iz 2008. godine. Vodeći singl albuma je pesma „Shockwave“ koji je postao jedan od najvećih Galagerovih solo hitova i istovremeno najprodavaniji, ako pogledamo muzičke liste Velike Britanije. Ime albuma potiče od naziva jednog od dva crteža koji je napravio Džon Lenon. Galager je kupio prvi crtež  pod imenom „Why Me?“ na izložbi u Minhenu 1997.godine a drugi crtež „Why Not“ je dobio na poklon od Joko Ono nekoliko godina kasnije.

Ono što lako može da se primeti, pri prvom preslušavanju albuma, je gitarska boja koja se provlači kroz ceo album. Za razliku od prethodnog, „Why me? Why Not?“ poseduje grublji zvuk , ali je istovremeno vokalno melodičniji i podseća na albume Oasis-a „What’s the Story Morning Glory“ i „Be Here Now“.

Na albumu može da se oseti oporavak Galagerovog glasa. Pesme su komponovane u znatno nižim tonalitetima nego što je to bio slučaj sa prethodnim albumom, a zalasci u više registre i povremena upotreba falseta je mnogo uticala na formiranje celokupnog zvuka albuma. Galagerov vokal zvuči moćnije i sigurnije i ova odluka producenta i samog pevača je doprinela tome da album sadrži sve što se očekuje od jednog od najuticajnijih frontmena devedesetih i današnjice.

Tekstualno, album je znatno ličnije prirode. Na prethodnom albumu smo mogli da čujemo jedva primetne naznake dešavanja iz ličnog života i tekstovi su se bavili uglavnom univerzalnim temama. Ovde je potpuno druga priča. Lijam se kroz metafore obraća svojoj ćerki, devojci, porodici i svom otuđenom bratu Noelu Galageru. Pesma „One of Us“ , ujedno i četvrti singl sa albuma za koju je urađen i spot, govori o porodici i otuđivanju. Njome Lijam pruža ruku pomirenja svom bratu. Isti je slučaj i sa pesmom „Once“.

Uvodna pesma albuma „Shockwave“ ujedno i prvi singl koji je objavljen, najavljuje celokupnu atmosferu albuma. Melodičnost, otrestite gitare i prepoznatljiv vokal Lijama Galagera su sve što je neophodno da pesma postane instant hit. Vokal zvuči samouvereno i ritmika pesme podseća na pesmu „Colombia“ sa albuma „Definitely Maybe“. „One of Us“ je sama po sebi zanimljiva, kako tekstualno tako i muzički. Ona sadrži sve ono što je učinilo Oasis i Lijama Galagera prepoznatljivim – jake, nepretenciozne strofe i catchy refreni. Produkcija je modernija i pesma ima odgovarajući kalibar za radio. Za ovu pesmu je urađen i spot koji su uradili režiseri serije Peaky Blinders, Entoni Burn i Stiven Najt.

Now that I’ve found you“ je jedna od najličnijih pesama sa albuma. Posvećena je Lijamovoj ćerki Moli, sa kojom je stupio u kontakt posle 18 godina. Nakon slušanja obe verzije ove pesme, direktno sa albuma i Lijamovo izvođenje sa MTV Unlugged koncerta, bez ikakve sumnje može da se kaže da je živa verzija neopisivo bolja. S obzirom na emociju koju nosi, drugačije se i ne može doživeti.

Nakon „Halo„, koja delimično odstupa od glavne melodijske osnove albuma, ulazimo u  naslovnu „Why Me?  Why Not?“ gde možemo da čujemo zanimljive vokale i melodijska rešenja.  Iako na prvo slušanje, album deluje kao jedno veliko ponavljanje i s manje više sličnim ispevavanjima, to zapravo nije slučaj. Upotreba falseta i mali ukrasi su ono što otvara pesme, a to je slučaj i ovde gde se falset pojavljuje tamo gde ga najmanje očekujete.

Jedno od najvećih iznenađenja na albumu je pesma „Misunderstood“ od čijeg početka ne očekujete ništa više od tipične pesme koja evocira Bitlse. Međutim, dolazimo do krajeva refrena koji odstupaju od klasičnih refrena Oasisa na koje smo navikli. Možda nije bila u planu kao jedan od singlova koji najavljuju album, ali je svakako na putu da postane jedan od favorita.

Be still“ je klasična rokerska pesma sa odsečnim ritam gitarama, melanholijom devedesetih, možda i jedna od najslabijih na albumu.  „Allright Now“ je kombinacija svojih prethodnica, delom balada, a delom klasična Oasis pesma, sve ono što može da se očekuje, bez velikih iznenađenja.  „Meadow“ toliko podseća na psihodeličnu fazu Bitlsa da prosto morate da je pustite nekoliko puta da biste se uverili da je ne peva Džon Lenon. Kako idemo ka kraju liste pesama sve više se stiče utisak da su pesme stilski podeljene na balade lenonovskog tipa i rokerski swagger Lijama Galagera.

The River“ dolazi kao pravo buđenje nakon sanjive „Meadow“. Ova pesma je poput zveri, kako je sam Lijam izjavio. Nema radijski kalibar kao što je to slučaj sa preostala tri singla koja su objavljena pre izlaska samog albuma. Jaki rifovi, urlik na refrenu koji sve govori You’ve gotta scream and shout, grade ovu veliku, jaku i izuzetno upečatljivu pesmu. Ovo je tip pesme koji oslikava ko je Lijam Galager i zašto je ostavio i, i dalje, ostavlja takav trag u modernoj muzici poslednjih 25 godina. Album zatvara numera „Gone„, koja podseća na uvodne špice starih vesterna sa trunkom Madchestera.

Endru Vajat je svirao većinu instrumenata na albumu i ,bez greške, može da se primeti kalifornijski vestern zvuk pomešan sa britpopom. Album je svakako mnogo ambiciozniji naspram svog prethodnika koji je sramežljivo ispitivao vode prvog solo izdanja. Ovde to svakako nije slučaj. Ovo je zreliji, slušljiviji i svakako upečatljiviji album, ličnije prirode, sa slobodom izraza na viskom nivou. Ostaje da vidimo da li će zaživeti među publikom i ostaviti trag u Lijamovoj solo karijeri kao što je to bio slučaj sa „What’s The Story Morning Glory“ Oasisa.

Lista pesama:

1. Shockwave
2. One of Us
3. Once
4. Now that I’ve found you
5. Halo
6. Why me? Why not.
7. Be Still
8. Alright Now
9. Meadow
10. The River
11. Gone
12. Invisible Sun
13. Misunderstood
14. Glimmer