Igor Balkan’s Selecta (Balkan’s HiFi): Balkanom se širi miris reggea

Sa sve većim probojem reggae muzike na našim prostorima, i sporadičnih, mada i relativno uspješnih, pokušaja uklapanja iste u mainstream milje, ne treba da čudi, a još manje da se zaobiđe pojava koja prati reggae muziku maltene od njenog afirmisanja. Ovdje je riječ o svojevrsnim promoterima reggaea, koji se kriju pod nazivima različitih sound systema. Da razjasnimo stvari, sound systemi nisu samo DJ-evi i puki ljubitelji puštanja reggaea „na svoju ruku“, već se radi o muzičkom fenomenu koji je u ex-YU postao široko prihvaćen, koliko zbog sve većeg broja selektora, kao i njihove saradnje sa manje ili više renomiranim izvođačima širom planete, bilo u smislu već pomenute promocije, gostovanja na nastupima, produkcije, pojavljivanjima na mixtapeovima itd. Balkanrock vam predstavlja iscrpan intervju sa jednim od najpoznatijih selektora reggae muzike kod nas, takođe i jedan od osnivača Balkan’s HiFi sound systema, labela, kreatorom veoma uspješne kompilacije „Balkanfarraj“ i još mnogo toga. Ovaj momak, koji se lagano sprema za još jednu turneju po Evropi, a krije se iza imena Igor Balkan’s Selecta (nekada znan i kao Jahkozza Selecta), priznaje da nerado daje intervjue, ali ipak nije mogao da odbije poziv novinara našeg portala. Spliff u ruke, dub u slušalice, jer ovo je Balkanrock – Balkan’s HiFi konekcija!

Kada i kako si prvi put došao u susret sa reggae muzikom?

Prvi susret sa reggae muzikom dogodio se davno, kada sam imao 14-15 godina, i to uglavnom preko punka, koji je oduvijek njegovao bliskost sa reggaeom, to je nešto „žešća“ varijanta. Sa 18 godina došao sam u dodir sa hrpom ljudi uključenih u reggae scenu preko elektronske scene, što je suprotna, ali jednako jaka poveznica između reggaea i urbane glazbe danas. Prvi konkretni susret sa ortodoksnom reggae muzikom desio mi se 2002. godine, na čemu sam zahvalan Jin-Sanu (Kingstoned Sound System & Shop) i Ilku Čuliću (Bass Culture).

Pretpostavljam da si nakon toga odlučio da se aktivno uključiš u scenu tzv. selektovanjem…?

Ne baš. Prvih godinu dana sam bio novinar i tada sam pratio scenu, dok se moja vlastita kolekcija reggae glazbe povećavala. Pomak prema selektiranju došao je kroz DubClub večer u organizaciji Vedrana Menige, inače organizatora Seasplasha, trenutno jedinog reggae festivala u regiji, koji me prvi pozvao da odradim DJ set i direktno me inficirao sa reggae i DJ kulturom uopće. Nakon toga je krenula osobna priča kroz pustinje i prašume Balkana, sa ciljem širenja reggae kulture i u najmanja sela predivnog nam kraja!

Kakva je istorija reggae bendova i selektora u ex-Yu, koliko si upoznat sa tim?

Vrlo dobro sam upoznat. Zavisno od mjesta o kojem pričamo, istorija je različita. Prva događanja uopće na ovim prostorima dogodila su se osamdesetih godina. Tada je nastala prava eksplozija bendova u nekoliko gradova; primjerice Del Arno Band u Beogradu, Naturalna Mistika u Zagrebu… Jugoslavija je bila mjesto gdje su ljudi tada dolazili na studij, pa je u Zagrebu tijekom osamdesetih postojala skupina afričkih studenata zbog, i preko kojih, je došlo do nekoliko koncerata renomiranih reggae bandova.

Onda je cijela priča počela da se razvija….

Prirodno, početkom rata dolazi do zastoja, makar komunikacijskog, pa se priča „nastavlja“ 1998-1999, pojavom prvih sound systema, i bendova poput Radikal Dub Kolektiva, Eyesburna, itd. Zanimljivo, ali kao da su nastale dvije scene, koje uspješno surađuju jedna sa drugom već godinama. Metal-reggae orijentirana Srbija i, takoreći, ortodoksna reggae glazba u Hrvatskoj. Razloge ovome moramo naći u headlinerima dvaju država, više metal orijetirani Eyesburn i planetarni uspjeh istih rezultirao je jednim zvukom na istoku ex-YU, a dubberski orijentiran RDK dirigirao je trendove na zapadu ex-YU regije. Jedina odvojena cijelina, koja je oduvijek poštovala i jednu i drugu stranu, jeste Slovenija i njen nikad prežaljeni Soča Riversplash Festival, koji je pokušao njegovati jamajkanski reggae zvuk i roots kulturu, ali i modernu dancehall scenu.

Ipak, bilo je neminovno spajanje tih scena?

Zadnjih par godina ove razlike su nestale, i kako se granice otvaraju, otvaraju se vjerujem i glave ljudi, pa imamo sve manje sub-žanrovskih plemena unutar jednog velikog sub-kulturnog plemena zvanog reggae scena, što je primjerice mahom slučaj sa Balkan’s HiFi partijima, gdje skladno koegzistiraju ljudi sa dancehall, roots, dub i jungle/dubstep scene. Nadam se da shvaćaju da smo ujedinjeni jači nego razdvojeni!

Šta misliš o potencijalu ex-YU scene i koje bi izvođače izdvojio?

Pa, potencijal je vrlo visok po mom mišljenju, sa važnom činjenicom da se može mnogo bolje. Što se tiče same sound system kulture, postoje akteri poput Baga Sound, Roots in Session, Kingstoned Sound, Digitron i drugih koji produkcijom, remiksima, te zvaničnim i manje zvaničnim izdanjima uspješno nose taj dio scene. Veoma mi je drago što postoji više ljudi koji ozbiljno rade na širenju scene na ovaj način, jer time postavljaju temelje za neke naredne generacije koje bi, prirodno, ovo do sada postignuto trebale dići na još viši nivo i nastaviti gdje smo mi „stali“. Kod ovog postoje neke tehničke prepreke, mahom vezne za iskustvo, ali vjerujem da je uz strpljenje, želju i trud sve moguće, pa i to!
Što se tiče bendova, prvo i svakako moram istaknuti Irie FM iz Beograda, koji je po mom iskrenom i osobnom mišljenju bend bez premca, kakav se nije pojavio nikad na ex-YU reggae sceni. Dalje, tu su već spomenuti RDK koji danas više ne postoje, potom Del Arno Band, Siti Hlapci iz Slovenije, te velika suma manjih bendova koji čine okosnicu današnje ex-YU reggae scene. Sumirat ću – današnja scena je zdrava, obećava, ali trebamo još više aktera na istoj ili veći profesionalizam kod manjih aktera koji aspiriraju da postanu veliki.

Jedan si od pokretača Balkan’s HiFi labela koji se bavi promocijom, izdavanjem i nastupima reggae muzičara, dokle ste stigli sa realizacijom te ideje?

Malo je nezahvalno govoriti o tome, ali smatram da smo došli jako daleko. Balkan’s HiFi je vezan za većinu aktera na ex-YU sceni i radimo aktivno na promociji istih. Primjerice, kroz naš aranžman su se desila gostovanja pojedinih vokalista na inozemnim izdanjima, što je u suštini početak, tj. otvaranje naše scene prema Europi, koja prvi put primjećuje da i „mi svog konja za trku imamo“ i u sound system kulturi, pošto smo se realno do danas iskazali samo bendovima. Aktivno pratimo i podržavamo rad ex-YU producenata, i možemo ustvrditi da stojimo iza spotlighta koji je pao na neke od njih, što nam je velika čast i zadovoljstvo. Mišljenja sam da je Balkan’s HiFi jedan od rijetkih sound systema koji se trudi na svaki mogući način unaprijediti domaću reggae scenu, i to je meni osobno najveća plaća koju smo mogli dobiti kao kolektiv. Što se tiče samog sound systema, aktivno radimo na produkciji, kontaktiramo i surađujemo sa velikim brojem domaćih i inozemnih vokala, koji mahom sjajno „sjedaju“ na našu produkciju, a sami se možete u to uvjeriti po nekim nadolazećim izdanjima na Balkan’s HiFi labelu.

U zadnje vrijeme se sve češće kod nas kombinuju hip hop i reggae, da li je to dobitna kombinacija ili samo moda koja će kratko trajati?

Pa iskreno, ne znam da li je dobitna kombinacija ili moda, ali činjenica je da otkad su određeni pojedinci iz hip hop svijeta počeli snimati na reggae podloge, sam interes za reggae glazbu je narastao, tj. naša scena se proširila i danas je šarenija no ikada. Ja osobno smatram suradnju između reggaea i hip hopa prirodnom i dobrom, pošto i sam hip hop vuče korijene sa Jamajke, što itekako objašnjava ovu situaciju. U našem, lokalnom slučaju, dobitak je višestruk: naime, ljudima je mnogo bliže kada im pustiš nešto na našem jeziku, jer vrlo mali broj ljudi razumije patois, jamajkansko nariječje na kojem pjeva većina svijetskih reggae izvođača. Druga je činjenica da je kod nas hip hop urbana glazba, koja je dostupnija širokoj masi nego reggae, pa kad jedan od takvih ljudi pokaže interes za reggae, automatski i njegovi fanovi reagiraju i slušaju takvo nešto. Hoće li ovo potrajati ili neće, hoće li se neki ljudi razviti u strictly reggae izvođače… Ne znam i ne želim da nagađam, ali samu suradnju otvoreno pozdravljam i podržavam!

Najpoznatiji si široj publici po kompilaciji „Balkanfarraj“, da li si zadovoljan pravcem kojim je to krenulo?

Pa vidi, jednako kako reperi iz prethodnog pitanja nemaju veze sa reggae muzikom, tako nemaju i pojedini sudionici „Balkanfarraj“ kompilacije. Ukoliko pogledamo na suradnju drugih muzičara sa reggae muzičarima, i objektivno pogledamo beneficije koje su došle od toga za cijelu scenu, što sam spomenuo u prethodnom odgovoru, onda mislim da stvari postaju jasnije. Možda najbitnija stvar koju bih ja ovdje istaknuo je da je „Balkanfarraj“ danas djelo svih članova Balkan’s HiFi kolektiva, iako je to bila moja ideja u originalu. Također, valjalo bi istaknuti da je cilj „Balkanfarraja“ promocija. „Balkanfarraj Vol. 1“ je okupio ono „najbolje do sada“, njegov nastavak „Balkanfarraj Vol. 2“ je pokušao okupiti sve, pa i demo bendove, te ih sve predstaviti na platformi kao što je EXIT Festival, za koju nam je bila čast objaviti kompilaciju, još više ukoliko se primjeti činjenica da ni jedan DJ ili producent nije izdao ništa za njih, već samo bendovi.

Na vaš račun upućeno je i nekoliko zamjerki, u smislu da se neki izvođači nisu uopšte trebali naći na izdanju, jer zapravo i nemaju puno veze sa reggae muzikom?

Na kritike i zamjerke se baš i ne osvrćem, bilo ih je za prvi dio „Balkanfarraja“, postoje i za drugi. Mi imamo svoju viziju i želju, a to je promocija naše, ex-YU reggae scene. Kakva je – takva je, i jedina je koju imamo, mane i zamjerke treba po meni uputiti samim izvođačima, pošto mi nastojimo biti samo ljudi koji okupljaju ove ljude na jednom mjestu, a tome govori u prilog činjenica da je „Balkanfarraj“ u suštini više kompilacija nego nekakav mixtape. Možemo osobno diskutirati oko različitih afiniteta, ali činjenica je da je ovo presjek scene sa svim njenim vrlinama i manama, i tu baš nema pomoći. Kao što rekoh, ona je takva kakva jeste.

Sve je više selektora i sound systema iz dana u dana, čiji bi nastup preporučio da ne zaobiđemo nipošto?

Uf, teško pitanje! Ljudi za čije žurke mogu staviti „ruku u vatru“ su Baga Sound, Kingstoned, Bass Culture, Roots In Session, itd. A šta se tiče ostalih, postoje mnogi, ne bi baš sada izdvajao nekog posebno, postoje stvarno mnogi ljudi koji puštaju i rade odličnu glazbu, nedavno su me oduševili mladi dečki iz Kikinde, Dreadkillaz Sound System, zatim oduševila me selekcija slovenskog Reggaeneration Sounda, tu su i Freedom Fighters, također Slovenci sa masnom selekcijom, zatim mladi puljanin Sekilla Blunton i njegov Exotic Times kolektiv… Ima ih, ljudi rade i trude se, a to je najbitnije.

Sarađivao si sa nekoliko veoma poznatih muzičara, koja bi saradnju izdvojio među ostalima?

Također teško pitanje… Recimo da je to Brother Culture MC sa kojim imamo danas već familijaran odnos, kao i Soom T, zatim ljudi iz Mungo’s HiFi sa kojima smo isto familija. Tu je i J Star koji se pokazao kao izuzetan čovjek i glazbenik. Lista je preduga da bi se nabrajalo, stvarno… Ne znam je li to neka naša sreća, ali generalno mogu reći koga god da smo doveli iz vana se u konačnici pokazao kao ljudina i kao prijatelj, te stvar nije stala samo na tom jednom posjetu, već se planira drugi, treći… Uzvratne utakmice, takoreći.

Posvećenost, scena, publika, izvođači, mainstream, underground. Rješenje po tebi je…

Posvećenost sceni i publici: život. Ulaganje energije u izvođače na balkanskoj reggae sceni, bez obzira jesu li mainstream ili underground: život. Dobro?

Kada možemo očekivati „Balkanfarraj Vol. 3“ i zapravo, šta nas novo očekuje iz Balkan’s Hi Fi kampa?

„Balkanfarraj Vol. 3“ ćete čekati duže. Razloga za to je mnogo, prvenstveno jer smo na „Vol. 2“ stavili dosta bendova koji kvalitetom ne upadaju na „Balkanfarraj“ niti po našem mišljenju, ali smo im željeli dati priliku da se za njih čuje, a i da realno čuju svoj rad kada se usporede sa nekim od velikana kompilacije. Drugi razlog je što je scena mala i generalno treba vremena da ljudi izbace neki novi materijal. „Vol. 3“ će biti, nadamo se, debeli korak iznad u produkciji, kvaliteti, izboru; naći će se tu neki muzičari za koje mnogi ni ne znaju da su sa ovih prostora, neki stari poznanici u novom ruhu, a i neki kojima se uopće ni ne nadate, tako da ukoliko budete strpljivi, dobit ćete „Balkanfarraj“ iz snova!

Ostavite komentar: